2. OD ZAGREBA DO BLEIBURGA

Vlada NDH upućuje Memorandum u saveznički glavni stožer za Sredozemlje u Caserti (Italija) s ponudom da zajedno nastave ratovati protiv jugoslavenske vojske i komunista. Britanski zapovjednik feldmaršal Harold Alexander odbija ponudu i izražava svoju lojalnost dotadašnjim saveznicima na jugoslavenskom bojištu, tj. Titu i Jugoslavenskoj armiji.

Vodstvo NDH donosi odluku o napuštanju Zagreba i bijegu pripadnika vojske i civila prema Zapadu, kako bi se predali britanskoj ili američkoj vojsci.

Započinje povlačenje iz Zagreba. Ante Pavelić, članovi Vlade NDH i Glavnog ustaškog stana napuštaju Zagreb i zaustavljaju se u Novim Dvorima kod Zaprešića.

Ante Pavelić sa svitom kreće prema Rogaškoj Slatini u koju dolazi istu večer.

U isto vrijeme civilno stanovništvo i vojska napuštaju Zagreb u smjeru Celja i Maribora, s konačnim odredištem u Austriji. Uz hrvatske vojnike i civile u koloni su i srpski i crnogorski četnici, Kozaci, a putem će im se pridružiti i slovenski domobrani.

General-pukovnik Alexander Löhr, zapovjednik Armijske grupe E obavještava Pavelića o kapitulaciji Trećeg Reicha i prestanku svih vojnih aktivnosti njemačkih jedinica na području Jugoslavije.

Pavelić se s najužim rukovodstvom u Rogaškoj Slatini odvaja od ostalih dužnosnika NDH i kreće u smjeru Maribora, dok ostali nastavljaju u smjeru Celja. Nakon prelaska austrijske granice i višednevnog lutanja po šumama i planinama Pavelić uspijeva doći do američke zone u Austriji.

Prve partizanske jedinice ulaze u Zagreb.

Posljednje borbe pripadnika njemačke vojske i vojske NDH s vojnicima Jugoslavenske armije po sjevernim rubovima Zagreba i po Zagrebačkoj gori (nekoliko tisuća ubijenih i zarobljenih).

Dio njemačkih vojnika, ustaša, domobrana i četnika predaje se u Celju Jugoslavenskoj armiji, nakon čega su smješteni u zarobljeničke logore. Ostatak kolone kreće se u dva smjera, prema Mariboru i prema Dravogradu.

Oružani sukobi vojnika NDH i pripadnika JA u Mislinjskoj dolini (oko Hude Luknje i Gornjeg Doliča); velik broj (1500-3000) poginulih vojnika i civila.

Pregovori predstavnika NDH i JA u Dravogradu. Odbijen ultimatum o predaji vojske NDH, zbog čega je izbjegličkoj koloni onemogućen prijelaz preko Drave i ulazak u britansku zonu u Austriji.

Izbjeglička kolona zaobilazi Dravograd i kreće dolinom rijeke Meže u smjeru austrijskog grada Bleiburga.

Oružani sukob jedinica JA i vojske NDH kod Poljane, mjesta svega nekoliko kilometara udaljenog od austrijske granice i Bleiburga. Ubijeno nekoliko tisuća a zarobljeno nekoliko desetaka tisuća vojnika NDH i četnika.

Tito šalje telegram zapovjednicima I. i III. armije JA: „Zamjeram vam što ste usporili gonjenje i protjerivanje neprijatelja ka sjeverozapadu. Gro njemačkih i kvislinških snaga prelazi granicu i predaje se Englezima. Naređujem da hitno presiječete sve veze prema Austriji i ne dozvolite da se neprijateljske snage izvuku“.

Izbjeglička kolona u kojoj je mnoštvo vojnika i civila dolazi do Bleiburga.

Novi Titov telegram u kojem ovaj put izražava zadovoljstvo postignutim vojnim uspjesima: „Brzim i energičnim nadiranjem trupe naše Treće armije presjekle su odstupnicu ostatcima njemačkih i ustaško-četničkih bandi i zaokruživši ih na području Slovenj Gradec – Guštanj (Ravne) – Pliberk – Dravograd, poslije trodnevnih žestokih borbi razbile ih i prisilile na kapitulaciju“.