PREDAJA 14. – 15. svibnja 1945.
Pregovori o predaji Oružanih snaga NDH vode se u dvorcu grofa Thurn – Valsassina na brežuljku iznad mjesta Bleiburg 14. i 15. svibnja 1945. godine. U pregovorima sudjeluju predstavnici britanske vojske (brigadni general Patrick T. D. Scott), Jugoslavenske armije (potpukovnik Milan Basta i potpukovnik Ivan Kovačić Efenka) i vojske NDH (generali Ivo Herenčić, Vjekoslav Servatzy, Vladimir Metikoš i pukovnik Danijel Crljen). Kao glavni problem pregovora nametnulo se pitanje kome će se vojnici i civili koji su napustili NDH predati.
Nakon vojnih i političkih konzultacija Britanci odbijaju prihvatiti izbjeglice, čime oni postaju zarobljenici Jugoslavenske armije. Više je razloga ovakvom postupku britanske vojske. S jedne strane, iako ih odluke konferencije na Jalti nisu obvezivale na taj čin, ipak je kao nepisano pravilo prihvaćen princip vraćanja zarobljenika onoj državi čiji su bili državljani. Isto tako, Britanci su jugoslavensku vojsku smatrali svojim saveznikom i taj saveznički odnos nisu htjeli ugroziti spekulacijama o mogućem nastavku ratovanja protiv jugoslavenskih komunista s dojučerašnjim pripadnicima neprijateljskih formacija poput ustaša, četnika, te hrvatskih i slovenskih domobrana. Naposljetku, na ovu odluku utjecali su i prijepori oko budućnosti Koruške. U slučaju preuzimanja velikog broja zarobljenika Britanci su procijenili da bi teško mogli sačuvati upravu nad ovom južnom austrijskom pokrajinom pred nadirućim jugoslavenskim snagama.
Dvorac grofa Thurn – Valsassina, Bleiburg
Predstavnici JA postavljaju ultimatum predstavnicima NDH s rokom za predaju od jednog sata od trenutka povratka među vojsku na Blajburškom polju, što će dokazati isticanjem bijelih zastava. Ubrzo nakon toga jugoslavenskim su se zapovjednicima predali i crnogorski četnici. Tako je 15. svibnja 1945. između 16 i 16:30 i službeno završen Drugi svjetski rat na teritoriju Jugoslavije.
Vojnici i civili na Blajburškom polju, 14. svibanj 1945.
Velika većina izbjeglica pristala je na mirnu predaju dok je dio odlučio spas potražiti bijegom u šume koje su okruživale Blajburško polje. Na one koji u predviđenom roku nisu izložili bijele zastave pripadnici JA započeli su pucati pri čemu je poginulo nekoliko desetaka osoba.
Pratite nas
Povežite se s nama na društvenim mrežama