1. NDH

NDH 10. travanj 1941. – svibanj 1945.

Nakon što je Kraljevina Jugoslavija s Njemačkom, Italijom i Japanom potpisala Trojni pakt, u Beogradu izbijaju demonstracije, a uskoro je proveden i državni udar (27. ožujka 1941.). Nezadovoljan razvojem situacije koja je poremetila njegove planove invazije na SSSR, Adolf Hitler donosi naredbu o napadu na Jugoslaviju koji započinje 6. travnja 1941. godine. Uoči napada Hitler je sa svojim saveznikom Benitom Mussolinijem dogovorio da će na dijelu teritorija osvojene države nastati marionetska tvorevina, koja bi unatoč proklamiranoj neovisnosti velikim dijelom bila ovisna upravo o Trećem Reichu i fašističkoj Italiji.

Tako je na području današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine 10. travnja 1941. proglašena Nezavisna Država Hrvatska (NDH). Na vlast u NDH Hitler i Mussolini postavljaju ustaški pokret, hrvatsku nacionalističku i separatističku organizaciju predvođenu Antom Pavelićem, koja je pažnju europske javnosti privukla organiziranjem atentata na jugoslavenskog kralja Aleksandra 1934. u Marseillesu. Odmah po preuzimanju vlasti ustaški režim kreće u izgradnju društva u kome su Srbi, Židovi i Romi proglašeni etnički, rasno i vjerski nepoželjnima. Prema spomenutim skupinama provodi se surova represija koja je uključivala različite zabrane, progone, zatvaranja u logore i masovna ubojstva.

Ante Pavelić kod Adolfa Hitlera, 7. lipanj 1941.

Na teritoriju NDH krajem lipnja 1941. nastaje i antifašistički partizanski pokret, koji će u nadolazećim godinama sve više jačati, a posebno nakon kapitulacije Italije 1943. godine, kada mu se masovno priključuje stanovništvo Dalmacije. Cilj partizanskog pokreta kojeg predvodi sekretar Komunističke partije Jugoslavije Josip Broz Tito bio je istjerati iz zemlje okupatore i njihove kolaboracioniste, te stvoriti novu jugoslavensku državu na komunističkim principima. Nakon što je krajem 1944. oslobođen Beograd partizanska vojska, koja se od ožujka 1945. naziva Jugoslavenska armija (JA), kreće u oslobađanje ostatka države. U proljeće 1945. iz dana u dan se smanjivao teritorij nad kojim su ustaške vlasti imale kontrolu. Prodor jedinica JA imao je za posljedicu i rast broja izbjeglica koje u strahu od komunista napuštaju svoje domove i bježe u pravcu Zagreba. Krajem travnja 1945. kada se već jasno nazirao kraj Drugog svjetskog rata, glavni problem vojnog i političkog vrha NDH svodio se na dilemu – braniti glavni grad ili ga napustiti?

Pratite nas

Povežite se s nama na društvenim mrežama