3. KRAJ DRUGOG SVJETSKOG RATA I KRAJ DJELOVANJA ČETNIČKOG POKRETA NA TLU JUGOSLAVIJE

Kraj Drugog svjetskog rata i kraj djelovanja četničkog pokreta na tlu Jugoslavije

Kapitulacija dotad najpouzdanijeg saveznika, fašističke Italije 1943., te prekid političke i vojne podrške od strane jugoslavenske izbjegličke vlade i Zapada 1944., rezultirat će sve konkretnijom i formalnijom kolaboracijom četničkih odreda s oružanim snagama Trećeg Reicha. Ta činjenica odredit će i sudbinu četničkog pokreta na kraju Drugog svjetskog rata. U ljeto 1944. četnici, kao dio koalicije predvođene Nijemcima, sudjeluju u pokušaju sprječavanja ulaska partizana u Srbiju, te istovremeno igraju važnu ulogu u osiguravanju nesmetanog povlačenja njemačkih trupa iz Grčke. Nakon što je bitka za Srbiju izgubljena Nijemci i četnici se povlače prema zapadu, a Draža Mihailović svoj štab premješta u Bosnu. Tu mu se krajem 1944. pridružuju četnici iz Sandžaka, a početkom 1945. i nekoliko tisuća crnogorskih četnika predvođenih Pavlom Đurišićem. Za razliku od Mihailovića koji se odlučio vratiti u Srbiju, Đurišić je krenuo prema zapadu. Tamo su se već nalazili četnički odredi iz Like pod komandom Dobroslava Jevđevića i četnički odredi iz Dalmacije, zapadne Bosne i južne Like pod komandom popa Momčila Đujića. Njih su Nijemci krajem 1944. i početkom 1945. organizirano prebacili na područje Slovenskog primorja kako bi nastavili boriti protiv tamošnjih partizanskih jedinica. Međutim, unatoč prethodno sklopljenom dogovoru o slobodnom prolasku preko teritorija NDH, u blizini Banja Luke (Ljevče polje) dolazi krajem ožujka i početkom travnja 1945. do sukoba s ustašama u kojem su crnogorski četnici poraženi, a Pavle Đurišić uhvaćen i zatim ubijen. Onima koji su preživjeli poraz i predali se ustaške su vlasti dopustile prolaz prema Sloveniji i Austriji. Ti će se četnici, zajedno s pripadnicima oružanih snaga NDH, 15. svibnja 1945. kod Bleiburga predati predstavnicima Jugoslavenske armije. U sljedećih nekoliko tjedana njih oko 2 tisuće ubijeno je na stratištima širom Slovenije. Više sreće imali su četnici pod komandom Jevđevića i Đujića koji su se 5. svibnja 1945. predali Britancima u blizini Trsta. Nakon kratkotrajnog boravka u zarobljeništvu pušteni su na slobodu i nisu se vratili u Jugoslaviju. Dobroslav Jevđević nastavio je živjeti u Italiji u kojoj umire 1962., a Momčilo Đujić u SAD-u u kojem umire 1999. godine.

Četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića pretrpjeli su prilikom pokušaja prebacivanja iz Bosne u Srbiju sredinom svibnja 1945. velike gubitke od partizanskih jedinica, koje su u međuvremenu preimenovane u Jugoslavensku armiju. Sam Mihailović još se mjesecima uspješno skrivao na prostoru istočne Bosne i tek je lukavstvom OZNA-e (jugoslavenske komunističke sigurnosno – obavještajne službe) i izdajom četničkog komandanta Nikole Kalabića uhvaćen 13. ožujka 1946. u okolici Višegrada. Nakon kratkotrajnog suđenja u Beogradu Draža Mihailović je 15. srpnja 1946. proglašen krivim za ratne zločine i kolaboraciju s okupatorima i njihovim suradnicima u Jugoslaviji. Osuđen je na smrt  i 17. srpnja 1946. strijeljan.

Slika 16. – Četnici u Zagrebu

Slika 17. – Momčilo Đujić

Slika 18. – Nikola Kalabić

Slika 19. – Pavle Đurišić s Nemcima u Beogradu

Slika 20. – Slika Draže Mihailovića sa suđenja u Beogradu

Pratite nas

Povežite se s nama na društvenim mrežama