4. ČETNIČKI ZLOČINI

Četnički zločini

Tijekom Drugog svjetskog rata pripadnici četničkog pokreta/Jugoslovenske vojske u otadžbini počinili su brojne masovne zločine. Neki od tih zločina bili su motivirani ideološkim (nad partizanima i njihovim simpatizerima), a neki etničkim razlozima (nad muslimanskim i hrvatskim stanovništvom). Krajem 1941. i početkom 1942. četnici na području zapadne Srbije ubijaju više stotina zarobljenih partizana, a još toliko predaju Nijemcima da bi ih oni strijeljali. Do kraja rata četnici će širom Srbije ubiti još nekoliko stotina civila zbog optužbi za suradnju s partizanima. Najpoznatiji slučaj dogodio se krajem 1943. u selu Vranić u okolici Beograda, u kojem četnici ubijaju 67 civila. Najvećim dijelom se radilo o starcima, ženama i djeci, među kojima su bile i dvije bebe. Najmasovniji zločini nad muslimanskim stanovništvom počinjeni su na području Sandžaka i istočne Bosne. Poznata je instrukcija Draže Mihailovića koju 20. prosinca 1941. upućuje četničkim komandantima u Crnoj Gori i Sandžaku, a u kojoj kao cilj četničke borbe navodi stvaranje etnički čiste Velike Srbije (u okviru Velike Jugoslavije). Kako bi se to ostvarilo Mihailović ističe potrebu „čišćenja muslimanskog življa iz Sandžaka i muslimanskog i hrvatskog življa iz Bosne“. U skladu s instrukcijom četnici krajem 1941. i početkom 1942. na području Foče ubijaju oko 2 tisuće Muslimana. Početkom 1943. četnici pod komandom Pavla Đurišića na području Priboja, Pljevlja i Foče nastavljaju masovno ubijati muslimansko stanovništvo i paliti muslimanska sela. Sam Đurišić u izvještaju Draži Mihailoviću od 13. veljače 1943. navodi da su sva muslimanska sela potpuno spaljena i da je ubijeno „oko 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i dece“. Na tom području prije toga nisu zabilježeni masovni zločini muslimanskih milicija i ustaških jedinica nad srpskim stanovništvom pa je očito da se nije moglo raditi o osvetničkom pohodu. U listopadu 1943. četnici, tj. pripadnici Drinskog korpusa Jugoslovenske vojske u otadžbini, ubili su u Višegradu (istočna Bosna) nekoliko stotina muslimanskih civila. Jedno od najvećih stratišta na kojem su tom prilikom počinjeni masovni zločini bio je poznati višegradski most, ćuprija, na rijeci Drini. Na udaru četnika naći će se i brojni hrvatski civili, posebno na području Like, Dalmacije i Hercegovine. Jedan od najpoznatijih slučajeva masovnog zločina nad Hrvatima je pokolj stotinjak osoba iz dalmatinskog sela Gata i okolice počinjen u listopadu 1942. od strane četnika pod zapovjedništvom popa Momčila Đujića.

Točan broj muslimanskih i hrvatskih žrtava četničkih zločina nije točno utvrđen. Prema procjenama demografa Vladimira Žerjavića četnici su tijekom Drugog svjetskog rata ubili oko 33 tisuća Muslimana i 32 tisuće Hrvata.